Deset (10) slikarskih tehnika
Čovekova unutrašnja potreba za razvijanjem i spoznajom postoji od kad i on sam. Instinkt za znanjem ga tera da istražuje svet oko sebe i konstantno traži nove načine izražavanja. Kroz istoriju, umetnici eksperimentišu na svim poljima umetnosti razvijajući nove metode i pravce kako bi njihov glas bio artikulisaniji, te kako bi njihova dela bila razumnija široj publici.
Slikarstvo i slikarske tehnike prolaze kroz razne transformacije, od pećinskog crteža ugraviranog oštrim predmetom, do renesansnih remek dela XIX veka koja oduzimaju dah nadahnutošću autora. Uporedo sa razvijanjem slikarskih pravaca, razvijaju se i razne slikarske tehnike.
Bilo da se želite više približiti umetnosti, razumeti bolje umetnikovu poruku, ili pak unaprediti vaše slikarsko znanje, jedan od načina jeste i poznavanje osnovnih slikarskih tehnika.
Eksperimentisanje sa raznim tehnikama i stilovima u slikarstvu pravi najveći pomak onda kada umetnici odstupe od „pravila“ nametnutih od strane prethodne generacije umetnika. Iako se svakodnevno razvijaju i nove slikarske tehnike, izdvojićemo one standardne u modernom slikarstvu, one koje se izučavaju u umetničkim školama.
1. Podloga (eng. „Underpainting“)
Ova slikarska tehnika se odnosi na proces na početku nastajanja jednog umetničkog dela. Nanoseći tanak sloj boje na prethodno pripremljeni crtež (skeč), umetnik pruža jasnu distinkciju svetla i senke. Nanošenjem podloge, umetnik već u ovoj fazi daje punoću prostoru, te ističe veće površine slike kao što su more ili nebo, i daje im više trodimenzionalni efekat. Igrajući se i sa samom nijansom boje na podlozi, umetniku se otvara sloboda da već u ovoj fazi ima jasan plan specifičnih elemenata svetla i senke koje želi naglasiti, kao i isticanja određenih boja na slici.

2. „Suho slikanje“ (eng. „Dry brushing“)
U ovoj slikarskoj tehnici, umetnik koristi veoma male količine boje. Kist je suv na dodir, ali sadrži dovoljno boje, te se veštim pokretima stvara tekstura u završnici, što je gotovo nemoguće postići kada se koristi voda. Ova slikarska tehnika se najčešće koristi kada želimo verodostojnije preneti detalje iz prirode kao što su drveće, šume, oblaci.
Ova slikarska tehnika i njena efektivnost se najviše ogledaju u drevnoj kineskoj umetnosti. Najčešći odabir je crni pigment koji stvara kontrast naglašavajući svetlo, pa se tako dobija i jedna potpunija i toplija atmosfera slike.
3. „Sgraffito“ tehnika
Izraz „sgraffito“ dolazi iz italijanskog jezika i znači „ogrebati“. U slikarstvu, to je tehnika kojom se doslovno grebanjem skida tanki sloj boje sa već postojećeg sloja, da bi se otkrio novi (stari) sloj ispod. Nakon što se nanese sekundarni sloj, umetnik „urezuje“ poslednji sloj na način da formira nove i unikatne oblike i paterne. Postoji mnogo načina, tj. alata koje umetnici koriste u sgraffito tehnici. Eksperimentisanje sa bilo kojim oštrijim predmetom kao što je vrh kista, slikarska špahtla, komadić kartona ili pribor za jelo, daju umetniku neograničenu širinu za istraživanje ove zanimljive slikarske tehnike.
4. Lakiranje (eng. „Glazing“)
Ova slikarska tehnika doživljava svoj vrhunac krajem XV veka u renesansnom slikarstvu i tehnika je koju možemo videti na mnogim delima tog perioda. Nanošenjem tankog sloja laka – lazure, svetlo i senke dobijaju svoju punoću i u isto vreme se naglašava kontrast i dobija harmonija u odnosu boje i tona.
5. Akciono slikanje (tzv. „Gestualno slikanje“)
Ova slikarska tehnika doživljava svoj procvat nakon Drugog svetskog rata. Umetnici poput Kandinskog i Poloka naglašavaju fizički čin slikanja, te jaki i izraženi potezi kista daju harmoniju apstrakciji. Često tumačeći umetničko delo naslikano ovom slikarskom tehnikom, posmatrač otkriva trenutno stanje uma umetnika, kao i njegovu pokretačku emociju, tj. motiv za delo. Ova slikarska tehnika postaje umetnički prepoznatljiv pravac mnogih velikih umetnika kao što je Džekson Polok, Viljem de Konig i drugi.
6. Tehnika tačkanja (eng„stippling“)
Ako ste umetnik koji želi razvijati više detaljno crtanje, onda bi ste trebali istražiti i tehniku tzv. tačkanja (crtanje oblika koristeći tačkice ili male kružiće). Sam proces ove vrste slikanja zahteva strpljenje, mirnoću ruke, a ponekad i preciznost. Obično se bira jedan pigment boje kojim radimo, a tačke se nanose kistom ili olovkom.
7. Tehnika izlevanja (eng. „Pouring“)
„Pouring“ dolazi od engleskog glagola „(to) pour“ što znači: izlivati, razlivati, rasuti. Obično se radi sa akrilnim bojama gde se boja direktno izleva na površinu (platnu, drvenu ploču) i aktivnim pomeranjem platna, pokreće se izlivanje boje u raznim željenim pravcima. Ova slikarska tehnika stvara vibrantnu apstrakciju u kojoj se boje prirodno spajaju i mešaju.

8. Tehnika prskanja – mrljanja (eng .„Splattering“)
Ovo je idealna tehnika za sve umetnike koji neguju ekspresiju kao osnovnu formu slikarstva. Nepredvidivost karakteriše ovu tehniku, te umetnik vođen samim procesom, pronalazi pravi spontani potez kistom. Kod „splattering“ tehnike se prvo namoči kist u vodu, a zatim u akrilni pigment, te se tako direktno nanosi na podlogu.
9. Tehnika tapkanja (eng. „Dabbing“)
Jedna od jednostavnijih tehnika u slikarstvu jeste i tehnika tapkanja. Bilo da koristite kist, sunđer ili komadić ubrusa, jednostavno nanosite boju malim pritiscima na podlogu. Tehnika tapkanja svojom jednostavnošću daje dve važne komponente: teksturu i pokret. Jedan od najlepših primera koji naglašava upravo pokret jesu dela Kloda Monea.
10. Slikarska špahtla
Iako se najčešće predstavlja kao alat za mešanje boja na paleti, špahtla itekako može poslužiti kao primarni slikarski alat. Pogodna je za slojevito nanošenje boje, kao i vibrantne teksture. Špahtla je čest odabir alata i pri slikanju arhitekture, starih gradova i slično. Dužina špahtle pruža i geometrijsku slobodu, gde se možete igrati sa linijama i pravilnim oblicima i uživati u procesu.
Bez obzira da li ste početnik, amater ili pak profesionalac, nadamo se da vam je ovaj članak malo približio kakve sve slikarske tehnike postoje, te kako ih koristiti. Ljubav prema umetnosti nema granice, kao ni vaša lična kreativnost. Sve što vam padne na pamet, pa i svakodnevni predmeti sa kojima se susrećete, mogu da budu vaša slikarska podloga, tj. vaš alat. Umetnost nastaje u nama, a način (tehniku) na koji ćete je doneti odaberite sami. Družite se sa umetnošću, posećujte galerije i oplemenite svoju duh sa svim što umetnost pruža.